Magyar, 1994
Angliában a magyar szabadságharc nyomán széleskörű és hihetetlenül erős rokonszenv alakult ki a magyarok és személy szerint Kossuth Lajos iránt. Ez ötven éven át eleven maradt, s a kiegyezés utáni "mintaszerű alkotmányos állammá fejlődött" Magyarországot a brit sajtó, a diplomaták és a politikusok az Osztrák-Magyar Monarchiát "stabilizáló és liberalizáló" tényezőnek tekintették. Az a történész, aki 1990-ben a rendszerváltozás külügyminisztere lett, 1986-ban megjelent könyvében arra kereste a választ, hogyan vált e széleskörű rokonszenv ellenszenvvé. A fordulat alapvető oka a nemzetközi politikában felerősödő nagyhatalmi szembenállás volt, de a magyar politikai élet szereplőinek felelőssége is egyértelmű. A magyar presztízs megromlásához jelentősen hozzájárult a Times bécsi tudósítója, H. W. Steed és a nálunk Scotus Viator írói néven ismertté vált fiatal közíró, R. W. Seton-Watson magyarországi tárgyú cikkeivel, írásaival. Mégis, a francia-brit-orosz "entente" és a német-osztrák-magyar-olasz Hármasszövetség vetélkedése, a germán-szláv ellentétek elmélyülése vitte Magyarországot külpolitikai kényszerpályára, kedvező közeget teremtve a kritikus, sok esetben súlyosan elfogult írások megjelenéséhez. Az I. világháború alatt a francia, román, cseh és dél-szláv propaganda-erőfeszítések is hozzájárultak ahhoz, hogy az ellenséggé vált Magyarország fölött könnyű lelkiismerettel lehetett kimondani az ítéletet: bűnös nemzet, feldaraboltatik.
Tartalom
Előszó a második kiadáshoz 5
Előszó 7
Bevezetés 9
Nagy-Britannia és Magyarország viszonya 15
Az angliai Magyarország-kép kialakulása és politikai jelentősége 53
1894-1904: a presztízs növekedése 117
1904-1906: a presztízs megrendülése 165
1907-1910: a presztízs elvesztése 204
A külpolitikai kényszerpálya fogságában 258
Az ítélet ideje: a világháború és a békekonferencia (1914-1919) 284
A bírálat és az önismeret 314
Jelzetek, rövidítések és bibliográfia 337
Névmutató 351
Non shole sed vitae discimus.
Per aspera ad astra.
Knjige su lek za zaborav.
Knjiga nema dna.
Učenje je svetlost
Izreke su ukras govora
Prijatelj je sveta reč- zato ih je malo
Ma šta radio misli na kraj
Ćutanje je često najbolji odgovor
Nijedan čovek nije u svakom trenutku pametan
Brada ne čini filozofa
Neznanje je mati svih poroka
Bolje je prijatelju oprostiti, nego ga izgubiti
Za onoga koji traži, prošlost više ne postoji
Dobrom čoveku sve dobro stoji
Najgorča istina bolja je od najslađe laži
Oči veruju sebi, a uši drugima
Žene su da sa ljube, a novac je da se troši
Čista su jutra i večeri
Nikada se ne igrajte mačke i miša, pogotovo ako ste miš
Bolje je dati vunu, nego ovcu
Ne uzdaj se u sreću, već u samog sebe
Tajna koju zna troje, nije tajna
Sećanje je kamen spoticanja na putu nade
I najveći talenti gube se u neradu
Svako je sam sebi najmanje poznat
Sa svešću nema pogodbe
Pazite na sitninu, dukati se sami čuvaju
Teško je praznoj vreći da stoji uspravno
Pravi put nije težak zato što je jedini
Svaka šala, pola istine
Govori istinu pa ne moraš ništa pamtiti
Upoznati samog sebe, to je vrh saznanja
Sadašnjost je izvesna, ali je budućnost neizvesna.
Previše je kasno živeti sutra, živi još danas.
Jednak sa jednakima rado stanuje i živi.
Teška je beda koja nastaje iz obilja.
Starost se došunja neprimetno.
U nevolji su ljudske duše slabe
Istina biva potiskivana, ali ne i uništena.
I najbolji od plivača ponekad potone u vodu.
Niko ne šepa zato što drugoga bole noge.
Nije bogat onaj koji ima mnogo, nego onaj koji daje mnogo
Svi živimo pod istim nebom, ali su nam horizonti različiti
Ako ti je preostao još samo jedan dah, iskoristi ga da kažeš hvala
Male stvari stvaraju savršenstvo, a savršenstvo nije mala stvar
Ništa nije važnije od današnjeg dana
Kudi čoveka kada te čuje, a hvali kada te ne čuje
Čitanje kvari vid, dobro vide samo nepismeni
Nije skupa knjiga - nego neznanje.