PDF katalog

Preuzmite aktuelni katalog knjiga u PDF-u:

Antikvarna knjiga

Paňcatantra

Pripovetke, priče, novele

Hrvatski, 1980

 
Cena: 850 RSD
15.5x21.5 cm, tvrdi uvez, 250 str.

Paňcatantra(Petoknjižje)je najpoznatije djelo stare indijske proze i jedno od vrhunskih ostvarenja klasične sankrtske književnosti...

Paňcatantra(Petoknjižje)je najpoznatije djelo stare indijske proze i jedno od vrhunskih ostvarenja klasične sankrtske književnosti.Po rasprostranjenosti i broju jezika na koje je do danas prevedeno stavljaju ga na treće mjesto u svijetu,odmah iza Biblije i Komunističkog manifesta.To
je,po obliku,zbirka basni,priča i pripovijedaka,u kojima ljudi i životinje nastupaju istovremeno i jednakopravno,te se oba svijeta isprepleću i stapaju u jedan,a po sadržaju to je zbornik životne mudrosti i nauk o umijeću vladanja.Kao mogući autor spominje se brahman Višnušarman,a kao najvjerojatnije,ali također neutvrđeno vrijeme nastanka,3.stoljeće n.e.
Skladna i rafinirana tvorevina klasične sanskrtske književnosti zarana je počela,kroz mnogobrojne prerade,dorade i prekrajanja i kroz prijevode prijevodâ,poprimati oblik pučke knjige,pa je takva,u različitim verzijama stala prodirati i na Zapad još u 12. stoljeću,posredstvom perzijskih i arapskih prijevoda.Od tada do danas Paňcatantra zauzima važno mjesto u
kulturi Zapada,ne samo zato što je obogatila evropske književnosti novim
motivima i pričama,već i zbog toga što je,pojavivši se u vrijeme začetaka
mnogih od njih,aktivno sudjelovala i u oblikovanju njihova književnog izraza.Najstariji sačuvani staroslavenski prijevod potječe s kraja 13. ili početka 14. stoljeća,ali gotovo je sigurno da je Paňcatantra u staroslovensku književnost ušla još i prije,pa je tako ugrađena i u same početke naše pisane književnosti.U 19. stoljeću Evropa ponovo otkriva
Paňcatantru,i odonda se pojavljuju prijevodi na gotovo svim jezicima,pa i na našem,ali se sada prvi put,u ovom NAPRIJED - ovu izdanju pojavljuje u prijevodu sa sanskrtskog izvornika najstarija i najcjelovitija
recenzija Paňcatantre,sačuvana pod naslovom Tantrâkhyâyika,
koja je od svega sačuvanog materijala najbliža izvorniku.

Zanimljivo

Non shole sed vitae discimus.

Per aspera ad astra.

Knjige su lek za zaborav.

Knjiga nema dna.

Učenje je svetlost

Izreke su ukras govora

Prijatelj je sveta reč- zato ih je malo

Ma šta radio misli na kraj

Ćutanje je često najbolji odgovor

Nijedan čovek nije u svakom trenutku pametan

Brada ne čini filozofa

Neznanje je mati svih poroka

Bolje je prijatelju oprostiti, nego ga izgubiti

Za onoga koji traži, prošlost više ne postoji

Dobrom čoveku sve dobro stoji

Najgorča istina bolja je od najslađe laži

Oči veruju sebi, a uši drugima

Žene su da sa ljube, a novac je da se troši

Čista su jutra i večeri

Nikada se ne igrajte mačke i miša, pogotovo ako ste miš

Bolje je dati vunu, nego ovcu

Ne uzdaj se u sreću, već u samog sebe

Tajna koju zna troje, nije tajna

Sećanje je kamen spoticanja na putu nade

I najveći talenti gube se u neradu

Svako je sam sebi najmanje poznat

Sa svešću nema pogodbe

Pazite na sitninu, dukati se sami čuvaju

Teško je praznoj vreći da stoji uspravno

Pravi put nije težak zato što je jedini

Svaka šala, pola istine

Govori istinu pa ne moraš ništa pamtiti

Upoznati samog sebe, to je vrh saznanja

Sadašnjost je izvesna, ali je budućnost neizvesna.

Previše je kasno živeti sutra, živi još danas.

Jednak sa jednakima rado stanuje i živi.

Teška je beda koja nastaje iz obilja.

Starost se došunja neprimetno.

U nevolji su ljudske duše slabe

Istina biva potiskivana, ali ne i uništena.

I najbolji od plivača ponekad potone u vodu.

Niko ne šepa zato što drugoga bole noge.

Nije bogat onaj koji ima mnogo, nego onaj koji daje mnogo

Svi živimo pod istim nebom, ali su nam horizonti različiti

Ako ti je preostao još samo jedan dah, iskoristi ga da kažeš hvala

Male stvari stvaraju savršenstvo, a savršenstvo nije mala stvar

Ništa nije važnije od današnjeg dana

Kudi čoveka kada te čuje, a hvali kada te ne čuje

Čitanje kvari vid, dobro vide samo nepismeni

Nije skupa knjiga - nego neznanje.